Lovac na bilje Anton Rudan prošetat će se po špici Istre, no ne onoj za svitu i elitu, nego geografskoj, pa s njim upoznajte rt Kamenjak i njegove čari. Poluotok je jedinstveno mjesto s vlastitom mikroklimom, florom i faunom. Anton prolazi kroz šumovite predjele, mediteranske pašnjake, sve do rubnih stjenovitih dijelova, gdje će upoznati posebnog čovjeka koji se odvojio od civilizacije…
Brijuni, povijesno i kulturno, biljno i životinjsko carstvo koje ljudi zovu rajem na Zemlji iduća je lokacija na koju se uputio Anton Rudan, Lovac na bilje. Taj mali, ali značajan istarski arhipelag krije bezbroj priča, a uz onu povijesnu koja se rasteže od dinosaura, preko Rima i Bizanta, sve do Tita i tekovina modernog vremena, Anton će nam pokazati i onu manje poznatu divlju stranu Brijuna. Upoznat ćemo kraljicu samoniklog bilja - koprivu - eterični lovor, otrovni kozlac, bodljikavu sikavicu, egzotični eukaliptus te drugo ljekovito, jestivo i zanimljivo bilje. Dobro došao predah u lovu Antonu će pružiti jedna od najstarijih maslina na Mediteranu, koja je stara oko 1600 godina, a fascinantno je da i danas daje plodove. Uz najstariju, Anton će upoznati i nešto mlađe masline te se priključiti berbi u brijunskim maslinicima i naučiti nas ponešto o proizvodnji cijenjenog ulja.
Učka je posebna planina, masiv koji dijeli primorsko-goransku od istarske regije, mjesto gdje se križaju tri klimatska pojasa - mediteranski, kontinentalni i planinski. Ovaj park prirode dom je brojnim biljnim vrstama, a najpoznatija je ona zbog koje je Učka i proglašena parkom prirode, a samoj planini nosi i ime - učkarski zvončić, stenoendem koji ne raste nigdje drugdje na našem planetu. Uz njega, na Učki nas očekuju i ljekovita čuvarkuća, tikvasta puhara, gljiva uz pomoć koje možemo zapaliti vatru - kresiva guba, otrovni mrazovac, antivampirski glog, a zbog postjenka, koji raste kako mu ime kaže na stijenama, Anton Rudan, Lovac na bilje, upustit će se u alpinistički pothvat te se uspeti na stijenu Veliki toranj u kanjonu Vela draga ne bi li ga pronašao. Dobrodošlu okrjepu nakon uspona Antonu će pružiti šipak, dobro nam poznata ruža od koje će ispeći palačinke. Koliko je Učka posebna, ispričat će nam ''kauboj'' koji živi na njoj na svom ranču s konjima.
Rijeka Rječina ima jedan od najvećih izvora iz stijene, a upravo s njega kreće nova avantura Antona Rudana, Lovca na bilje. Spuštajući se niz Rječinu, Anton će nas upoznati s osvježavajućom mentom, zamjenom za kavu - cikorijom, te velikim lopuhom, a neće propustiti priliku da se kajakom spusti do posljednjeg starog mlina za brašno na Rječini gdje će mu mlinar objasniti zašto je važno da se brašno polako melje. Svoju avanturu Anton nastavlja prelazeći preko Grobničkog polja gdje ćemo naučiti nešto o divljem pastrnjaku i ljekovitom stolisniku. Na usponu na Grobničke alpe Anton susreće divlje konje, podučava nas o važnim stvarima prilikom planinarenja, a u kršu pronalazi i jestivu končaru te vrijesak. Odmor i okrjepu potražit će u planinarskom domu, gdje će sastojke sakupljene putem - kukuruzno brašno iz starog mlina te samoniklo bilje - stopiti u jednom jednostavnom, ali aromatičnom jelu - grobničkoj palenti kompirici sa samoniklim biljem.
Krenite s nama u novu avanturu! Ali ne bilo kako i ne bilo gdje – kajakom po Mrežnici, jednoj od posljednjih velikih pitkih rijeka u Europi i biljnom zlatnom rudniku! Uza sve bogatstvo koje nudi, ne čudi da su se ljudi nastanili uz gotovo čitav njen tok!
Div koji spava iznad grada Ogulina: Klek! Planina koju jače od magle obavija bezbroj legendi o vješticama i njihovim okupljanjima, planina koja je poslužila i Ivani Brlić Mažuranić za inspiraciju. Do današnjeg dana porijeklo imena Klek je nerazjašnjeno. Upravo na njegov vrh u novom lovu na bilje uputio se Anton Rudan, lovac na bilje. No, njegova avantura kreće s Đulinog ponora u Ogulinu, koji je ujedno i ulaz u jedan od najvećih spletova špilja u ovom dijelu Europe, zatim preko Šmitovog jezera gdje je sv. Juraj spasio djevojku od zmaja, pa do vrha mistične planine. Putem će nas Anton upoznati sa zmajskim maslačkom, atraktivnom paprati, jestivim čičkom, biljkom koja može poslužiti kao oblog za rane – trpucem - mirisnom lazarkinjom te pastirskom iglicom. Lov na bilje bit će vrlo uspješan, a kako će proći lov na klečke vještice - saznajte u novoj epizodi!
Regija koja je zbog slabe naseljenosti postala prava riznica samoniklog bilja privukla je našeg lovca na bilje. Pridružite se Antonu u novoj avanturi i otkrijte sva bogatstva i raznolikost Banovine i Petrove gore – kraljevstva gljiva!
U svojoj se novoj avanturi neumorni Anton Rudan uputio na Žumberak i Samoborsko gorje. Na veliku biljnu raznolikost ovog planinskog parka prirode utjecalo je miješanje obilježja Dinarida, Alpa i Panonske nizine. Provjerite je li lov na bilje bio uspješan!
U Kvarnerskom zaljevu smjestio se jedan od najvećih hrvatskih otoka, koji je i nova destinacija na koju se uputio Anton Rudan, lovac na bilje. Krajolikom raznolik i biljem bogat otok, pokazat će se kao dobro "lovište" pa će vas Anton naučiti nešto više o puzavoj i grmastoj mlječiki te pokazati prirodno ljepilo. Tu je i zaboravljena zelenika, strahovito moćno i ljekovito smilje te intezivna kadulja. U kratkom predahu Anton će se okrijepiti uz čaj od maslinovog lišća i otkriti vam njegova ljekovita svojstva. Cres je, među ostalim, poseban i po tome što je na njemu slatkovodno Vransko jezero, a legenda kaže tko popije jednu čašu vode iz njega sigurno će se vratiti. Nadaleko je poznat creski med od kadulje, a kako se on radi, saznajte u novoj epizodi Lovca na bilje.
Anton Rudan u novoj avanturi upoznat će vas s brojnim biljkama, ali i posjetiti mjesto nastalo kao rezultat težnji da se čovjek približi prirodi. Upravo s tom težnjom otkrijte ljepote otoka Lošinja i pridružite se Antonu u još jednom lovu na bilje!
Među nepreglednim šumama i planinama Gorskog kotara, smjestilo se malo mjesto Fužine koje okružuju jezera i predivna priroda. Iako je ''surov'' čest pridjev kojim ljudi opisuju ovaj kraj, on ipak krije prirodna bogatstva koja su nagnala lovca na bilje Antona Rudana da se uputi u novu avanturu!
Divno je promatrati snijeg kako pada kroz prozor toplog i ugodnog doma, no kako je to kad se nađete u prirodi u pola metra snijega? Može li se pod snijegom pronaći neko ljekovito ili jestivo bilje? Odgovor na to pitanje dat će nam Anton Rudan, lovac na bilje, u svojoj novoj avanturi u šumama u okolici mjesta Mrkopalj. Saznat ćemo nešto više o paprati koja se zove jelenji jezik, zatim i o jestivim muškim cvjetovima ljeske, a ispod bijelog pokrivača izronit će i divlja mrkva i borovnica. Antonu će se pridružiti instruktor preživljavanja u prirodi te nas naučiti kako sagraditi sklonište, na što se usredotočiti ako se u takvim uvjetima nađemo u prirodi, a i kako vatra utječe na nas. U posljednjoj epizodi ''Lovca na bilje'' saznajte i kako iskoristiti lijesku u kulinarstvu te kako napraviti mast i tinkturu od crnoga gaveza.
Park prirode Medvednica nadomak je milijunskog grada Zagreba, najvećeg urbanog prostora u Hrvatskoj, a ipak tamo nalazimo više od 1400 biljnih vrsta! Anton Rudan nastavlja potragu za samoniklim, autohtonim i alohtonim biljem te otkriva koliko netaknute divljine možemo pronaći u neposrednoj blizini velikoga grada.
Najmarkantnija planina između Save i Drave u Hrvatskoj, Ivanščica (zvana i Ivančica), najviša je planina Hrvatskog zagorja. Sjeverna padina koja se spušta u dolinu rijeke Bednje ima izrazito planinsko obilježje, strma je i slabo razgranata. Unatoč pitomom izgledu, u planini ima velikih strmina, pa i golih stijena. Povijesna zbivanja na tim prostorima od srednjeg vijeka do danas ostavila su trag u ruševinama mnogih kurija i starih gradova. Lovac na bilje Anton Rudan vodi nas na Ivanščicu, planinu bogatu poviješću i biljem, otkrivajući tajne obične pušine, sedmolista, oskoruše, solomonovog pečata i rosopasa.
Pođite u ličku avanturu i otkrijte s kojim biljem kombinirati slezenicu kako bi se dobio čaj koji pomaže dišnim putovima, kako pripremiti ručak od planinskog luka i dinjice i s kojeg mjesta doživjeti jedan od najimpresivnijih pogleda na moćni Velebit!
Papuk je prvi hrvatski geopark koji je postao dio svjetske UNESCO-ve mreže geoparkova. Otkrivamo biljno bogatstvo toga područja: ivančicu, repljasti srčanik, trninu, jesenje jabuke, paprati, lišajevi i mahovine, vodene biljke, čak i biljke mesožderke…
Otkrivamo biljno bogatstvo uz drugu najdužu rijeku u Hrvatskoj. Izvire u južnom Tirolu u Italiji, protječe kroz Austriju, Sloveniju, Hrvatsku i Mađarsku, a utječe u Dunav na granici Hrvatske i Srbije!
Planina Promina u Dalmatinskoj zagori novo je odredište našeg lovca na bilje. Rudna bogatstva Promine, izvori vode, fosilni ostaci i borove šume privlačili su na to područje geologe i znanstvenike još u vrijeme Austro-Ugarske Monarhije…
Rijeka Krka izvire u podnožju planine Dinare blizu Knina, a utječe u Jadransko more kraj Šibenika. Sa svojih sedam sadrenih slapova Krka je prirodni i krški fenomen. Najljepši tok te rijeke, kao i donji tok rijeke Čikole, proglašen je 1985. godine Nacionalnim parkom Krka. Na tom području nalaze se mnogi kulturnopovijesni spomenici: rimski vojni logor Burnum, starohrvatske utvrde, franjevački samostan na Visovcu, manastir sv. Arhanđela, srednjovjekovne mlinice i spomenici industrijske arhitekture. Spektakularne zračne snimke otkrivaju nam iznimnu ljepotu toga prostora u kojem upoznajemo bogati i raznoliki biljni svijet kao što je bijeli kokotac, japanski dud, poljski jasen, bršljan, dalmatinski zvončić i kositrenica.
Mljet je najšumovitiji i najzeleniji hrvatski otok, prekriven šumom alepskog bora i hrasta crnike. Trećinu otoka zauzima Nacionalni park Mljet, proglašen 1960. godine kao naše prvo morsko zaštićeno područje. Bogata kulturnopovijesna baština otoka seže još od ilirskih plemena, starih grčkih moreplovaca, rimskog carstva i Dubrovačke Republike. Mljet jedinstvenim čine slana jezera, bujna mediteranska vegetacija, razvedena obala, klifovi, hridine i brojni otočići. Anton Rudan otkrit će nam dio bogatog biljnog svijeta kao što je primorski kotrljan, pješčarski ljiljan, gljiva rujnica, vlasnati bušin, žednjak i rogač.
Rijeka Neretva, najveća i najduža rijeka jadranskog sliva, na svome utoku u more oblikuje jedinstvenu deltu koja je odredila način života stanovništva toga područja na kojem su se posebno razvili gradovi Ploče, Opuzen i Metković. Nekoć močvarni prostor melioracijom je pretvoren u plodno tlo na kojem se uzgajaju brojne poljoprivredne kulture, posebno mandarine, lubenice i masline. Arheološki nalazi, stare utvrde i ostaci antičkih naselja svjedoče o značajnim povijesnim zbivanjima na tom području. Delta Neretve bogata je biljnim i životinjskim svijetom, a zabilježeno je oko 300 vrsta ptica. Anton Rudan otkrit će nam samoniklo bilje kao što je kostriš, kužnjak, crna pomoćnica, tušt, trska i primorski oman.
Poluotok Pelješac u Dubrovačko-neretvanskoj županiji drugi je po veličini hrvatski poluotok. Brdovite je građe s dosta krških polja, bogat mediteranskim raslinjem i šumama crnog i alepskog bora, pinije i čempresa. Uz Pelješac je vezana duga tradicija vinogradarstva i berbe soli, a veliku je gospodarsku važnost imao u vrijeme Dubrovačke Republike kada se razvio i Orebić, grad pomoraca i kapetana. Arheološki nalazi svjedoče o naseljenosti toga područja još od mlađeg kamenog doba, Ilira i Rimljana. Na poluotoku je zabilježeno više od tisuću biljnih vrsta i podvrsta, a mi ćemo saznati koje su samonikle biljke ljekovite i kako izgleda konopljika ili fratarski papar, primorska štrcalica, trava iva, divlji bosiljak i broćika.
Otok Pag je s kopnene strane kamenit i izložen jakim velebitskim burama, a s druge je pitomiji i zeleniji. Tragovi naseljenosti otoka sežu još u doba neolitika, a potom ilirskog i antičkog razdoblja. Starohrvatske nekropole i srednjovjekovna naselja svjedoče o ranom dolasku Hrvata na taj otok. Zaštitni znak Paga je paška čipka, kulturno blago koje je pod UNESCO-vom zaštitom. Paški sir i paška sol nadaleko su poznati po svojoj vrhunskoj kvaliteti, a jedan od simbola otoka su ovce koje slobodno pasu po otočnom kamenjaru. Na otoku je nekoliko zaštićenih područja među kojima su močvarni i ornitološki rezervati. Istražujući škrtu vegetaciju Paga, Anton Rudan će nam pokazati kako izgledaju i koja svojstva imaju tamaris, perača, primorska makovica, morguša, sivi dubačac i jadranski lastavičnjak.
Druga sezona Lovca na bilje završava na Rabu, najzelenijem otoku Kvarnerskog zaljeva. To je otok pješčanih plaža, slikovitih uvala i bogate flore i faune. U povijesti Raba smjenjivale su se različite vladavine, od Ilira, starih Grka i Rimljana do Mletaka i Napoleona. Rab je dio Ekološke mreže RH Natura 2000, a zbog svoje geološke raznolikosti bit će proglašen geoparkom. S Antonom Rudanom otkrivamo samoniklo bilje na Rabu i saznajemo kako se mogu koristiti biljke kvarnerski jelenjak, obalna mlječika, lokvanj, jadranska ljubica, španjolska dragušica i mirta.
Lovac na bilje posjećuje Kalnik, goru smještenu u sjeverozapadnoj Hrvatskoj. U epizodi se upoznajemo s ruševinama starog grada koje u svojim zidinama čuvaju mnoštvo biljnog svijeta. Neke od biljaka u ovoj epizodi su bazga, kravčac, mak turčinak, volovod, mirisni šeboj i kalnički klinčić. Gosti epizode su Snježana Jakopović, vlasnica OPG-a te Kruno Đurec, turistički vodič.
Lovac na bilje posjećuje međimurska jezera gdje uči o razlikama uzgojenih i divljih vrsta bilja. Neke od biljaka u ovoj epizodi su barica, crni gavez, dobričica, ljepljiva broćika, uzava ivica, zimska preslica i petrov križ. Gošće epizode su vlasnica biovrta Silvija Kolar-Fodor te njegovateljica baštine Ksenija Srnec.
Lovac na bilje posjećuje ''Hrvatsku Saharu'', ostatke jedine hrvatske pustinje i geografsko-botanički rezervat. Neke od biljaka u ovoj epizodi su siva gromotulja, svilenica, vlasulja bradica, rani hrčak, zečjak i ljekovita šparoga. Gosti epizode su dipl. ing. geologije Martin Mahović i Željka Kolar iz Javne ustanove za upravljanje zaštićenim dijelovima prirode Koprivničko-križevačke županije.
Lovac na bilje posjećuje Psunj, najvišu planinu Slavonije, s najvišim vrhom Brezovo polje. Psunj ima paleozojsku jezgru koju okružuju neogenski sedimenti. Viši dijelovi prekriveni su šumom, a na prigorjima su zasađeni vinogradi i voćnjaci. Upoznat ćemo japanski dvornik, poljsku preslicu, judino uho, bijeli gavez, mušku paprat, zdravičicu i šumsku krasuljicu.
Lovac na bilje posjećuje najjužniji ogranak Ličke Plješivice - Poštak. Neke od biljaka u epizodi su mali kaćun, uskolisni plućnjak, čvrsta šupaljka, medvjedka, velika sasa i ljekoviti jaglac. Gosti epizode su Gradimira Bumbak, potpredsjednica HPD Kamenar iz Šibenika, te Vesna Bogunović, zaljubljenica u bilje...
Lovac posjećuje Turopoljski lug, ravničarsko, šumovito područje između Velike Gorice i Siska, uz desnu obalu rijeke Odre. Upoznajemo močvarnu peruniku, hrast lužnjak, ljetni drijemovac, puzavog ivicu, rumenu rumeniku i zmijinu čestoslavicu. Gosti su fitoaromaterapeutkinja Monika Antović i župan Plemenite opčine turopoljske Juraj pl. Odrčić.
Lovac na bilje posjećuje Cetinu, rijeku koja pripada Jadranskom slijevu, a nalazi se u Splitsko-dalmatinskoj županiji. Duga je 105 kilometara i ulijeva se u Jadransko more kod Omiša. Neke od biljaka u epizodi su velecvjetna grahorica, oštrolisna šparoga, kaljužnica, sitna hrskavica, žuta zlatoglavica, dalmatinska tila i ilirski mačić. Gosti epizode su travarka i zaljubljenica u bilje Ljubica Teskera i ekološki aktivist Marko Cvrlje.
Lovac na bilje posjećuje Dinaru, planinu u Dinarskom gorju na granici Hrvatske i BiH. Biljna raznolikost područja planine Dinare obuhvaća raznoliku skupinu biljaka prilagođenu životu na veoma različitim zemljištima i vremenskim uvjetima te klimi područja planine Dinara. Neke od biljaka u epizodi su ilirski kozlinac, bukva, bijeli sunovrat, rani jaglac, prani ranjenik, nježna kockavica, prizemni osjak.
Lovac na bilje posjećuje Biokovo gdje traži biljke po strmom kršu i ogoljenim terenima. Neke od biljaka u epizodi su brnistra, biokovski oštrolist, portešlagov zvončić, biokovsko zvonce, modri planinski lan, puzava šljiva te trnovita mlječika. Gosti su Goran Kovačević, vlasnik vrtače na Biokovu i speleolog Željko Međurečan iz Speleološko-alpinističkog kluba Ekstrem.
Lovac na bilje posjećuje porječje Like koje iznosi 1570 četvornih kilometara. Lika izvire u podnožju Velebita na nadmorskoj visini od oko 600 metara i najveća je lička ponornica dužine 78 km. Neke od biljaka u epizodi su drijen, ljubičica, jaglac, polegnuti protivak, siva vrba, žir i pavenka. Gosti epizode su prof. Andrija Benković i vlasnik utočišta za medvjede Kuterevo Ivan Crnković Pavenka.
Lovac posjećuje NP Risnjak u Gorskom kotaru, osnovan 1953. godine. Park čini masiv planine Risnjak, s vrhom na 1528 metara, a 1997. godine površina je povećana na 6400 hektara. Tu je i izvor rijeke Kupe. Upoznat ćemo medvjeđi luk, trozupku, ljuskavu potajnicu, bijelu šumaricu, čemeriku, planinski bor, kluzijev encijan. Gosti su Ivo Spicijarić (Domar u domu Platak) te Dina Botta (Čuvarica prirode).
Lovac posjećuje Koranu, koja izvire kod Plitvičkih jezera. Duga je 134,2 kilometra, ulijeva se u Kupu kod Karlovca, a protječe kroz slikovite, krečnjačke kanjone. Vidjet ćemo gorku režuhu, žutu mrtvu koprivu, vodenu metvicu, obični žabočun, hmelj, bujad i crnu hudiku. Gosti su avanturist Rene Borna Gržin, kanuistica na divljim vodama Alba Zoe Gržin i ekološka poljoprivrednica Paulina Cindrić.
Lovac na bilje posjećuje Srednji Velebit, područje dugo 25 km između prijevoja Veliki Alan i štirovačke ceste, koja se odvaja od Sjevernog Velebita te poprečne ceste Karlobag - Gospić, koja ga odvaja od Južnog Velebita. Upoznajemo neke od tamošnjih biljaka kao što su medvjeđi dlan, merala, đurđica, kitajbelov jaglac, glavulja, planinski likovac i kitnjasti kretušac...
Sjeverni Velebit vrvi krškim fenomenima te biljnim i životinjskim svijetom. Zahvaljujući zemljopisnom položaju, ovaj je dio pod utjecajem mediteranske, kontinentalne i alpske klime. Biljke su obični likovac, klečica, dlakavi sleč, planinski luk, bukva, zrakasta žutilovka, deveterolisna režuha, a gosti stručna voditeljica Katarina Blažević i voditelj meteorološke postaje Dragutin "Drago" Vukušić.
Lovac na bilje posjećuje Nacionalni park Paklenica te njegove temeljne fenomene šume i geomorfološke osobitosti parka. U gotovo nešumskom južnom dijelu Velebita u Paklenici se javlja izrazito bogatstvo šumskih zajednica, a posebno mjesto zauzimaju šume crnog bora, bukve i bora krivulja. Nacionalni park posjeduje najveći sačuvani šumski kompleks u Dalmaciji od oko 2000 hektara.
Anton posjećuje Begovo Razdolje, jedino naseljeno mjesto u Hrvatskoj iznad tisuću metara. Pitoreskno mjestašce, smješteno na zapadnim obroncima Bjelolasice, u Općini Mrkopalj, krasi potpuno očuvani prirodni okoliš u koji se smjestilo prekrasno skijalište s vučnicom. Neke od biljaka u epizodi su podbjel, veliki šaš, plućni lišaj, proljetni šafran, trnovita ruža, brinja, kukurijek...
Lovac na bilje posjećuje trasu Parenzana, bivšu uskotračnu željezničku prugu koja je povezivala Trst preko niza kolodvora s Porečom kao krajnjim kolodvorom. Od tuda naziv Parenzana odnosno Porečanka. Koridor pruge je danas sačuvan, kao i velik broj pratećih željezničkih objekata, mostova, vijadukata i tunela. Dio trase preuređen je u biciklističku i pješačku stazu...
Lovac na bilje posjećuje dolinu rijeke Mirne koja ima razgranato izvorište kod mjesta Hum na 250 m/nv, podno Ćićarije. Teče kroz fliš i vapnence, zatim ubrzo poprima karakter kanjonske rijeke i do buzetske doline je na 50 m/nv. Neke od biljaka u epizodi su visibaba, razgranata presličica, žuti dubčac, vinogradarski luk, veprina, tartufi. Gosti epizode su penjačica Ivana Staraj iz SPK Vertical Buzet i tartufarka Branka Bartolić.
